Mažuran

Mažuran (lat. Origanum majorana L.) je grmolika zeljasta biljka iz porodice Lamiaceae. U mediteranskim se područjima može uzgajati kao višegodišnja biljka, dok je u mjestima s umjerenom klimom moguć samo jednogodišnji uzgoj.

Može biti visok od 50 do 80 cm, a razvija kratak, ali snažan korijen koji ne raste duboko u zemlju. Stabljika mažurana je četvrtasta, ravna i razgranata. Cijela biljka je prekrivena mekim i sitnim dlačicama.

Listovi mažurana su nasuprotno raspoređeni na stabljici, donji imaju izdužen, a gornji ovalan oblik. Mogu biti dugi do 2,5 , a široki do 1,5 cm. Na vrhovima grana mažurana formira se klasasti cvat sastavljen od sitnih cvjetova bijele do svijetloružičaste boje.

Sjeme mažurana je okruglo, tamno i vrlo sitno, a klijavost zadržava dvije do tri godine.

Sadnja mažurana

Mažuranu odgovaraju toplije klime i potrebno mu je dosta svjetla i topline. Optimalna temperatura za klijanje sjemena mažurana je 20 – 22°C, a mlade biljke najčešće prestanu rasti ako temperatura padne na 10 stupnjeva, dok na – 1°C dolazi do smrzavanja.

Za uspješan uzgoj, mažuran treba biti posađen u rastresito, humusom bogato tlo neutralne ili slabo kisele reakcije te srednjeg kapaciteta za vodu i zrak. Kao jednogodišnja biljka uzgaja se u plodoredu, a dobre pretkulture su gnojene okopavine ili jednogodišnje leguminoze.

Mažuran se može razmnožavati sjemenom ili presadnicama. Presadnice se proizvode u plastenicima, staklenicima ili toplim lijehama, a sjetva se obavlja krajem veljače. Sjeme mažurana se može sijati nasumično ili u redove među kojima treba ostaviti 6 – 7 cm razmaka. Presadnice mažurana ostaju u lijehama ili plasteniku do svibnja, a do tada ih treba redovito gnojiti, plijeviti i zalijevati.

Sadnja mažurana obavlja se u proljeće, nakon što prođe opasnost od mrazeva, ali prije toga je potrebno obaviti jesensku obradu tla. Tlo se ore na dubinu od 30 cm i ostavlja se da prezimi, a prije sadnje u proljeće treba obaviti i površinsku obradu tla.

Ako je zemljište prethodne godine bilo gnojeno stajskim gnojem, dodaje se mineralno NPK gnojivo 15-15-15 u količini od oko 400 kg/ha, dok je na manje plodnim tlima potrebno primijeniti veću količinu.

Sadnja mažurana obavlja se tako da se dvije do tri presadnice sade u jednu rupu, a između rupa treba 20 do 30 cm razmaka. Međuredni razmak trebao bi iznositi 40 do 50 cm. S obzirom na to da je mažuran osjetljiv na nedostatak vlage, nasad nakon sadnje treba odmah zaliti.

Uzgoj mažurana

Mažuran je dosta zahtjevan kad je u pitanju voda pa u fazi vegetacije treba 600 do 650 mm padalina po m2. Manjak vlage na biljku negativno tječe osobito u fazi klijanja te formiranja izboja i pupanja pa je potrebno osigurati dovoljnu količinu vlage.

Za pravilno održavanje nasada mažurana treba provoditi i okopavanje. Prvo okopavanje obavlja se čim se presadnice prime, ali s obzirom na to da su biljke tada još uvijek mlade i nježne treba biti pažljiv. Svrha ovog okopavanje je razbijanje pokorice koja se stvorila nakon zalijevanja ili kiša.

Drugo okopavanje obavlja se 3 – 4 tjedna nakon prvog. Tada se intenzivnije kreće javljati korov pa je svrha drugog okopavanja spriječiti njegov nastanak i širenje te učiniti površinski sloj rastresitim kako bi mažuran bolje rastao. Broj ostalih okopavanja i plijevljenja obavlja se po potrebi, ovisno o pojavi pokorice i korova.

Biljke u fazi vegetacije treba dva puta prihraniti dušičnim gnojivom KAN u količini od 150 do 200 kg/ha. Prvo prihranjivanje obavlja se skupa s drugim okopavanjem, a drugo neposredno nakon prve žetve. Kako bi se gnojivo što bolje pomiješalo sa zemljom, zemljište odmah nakon gnojidbe treba okopati.

Bolesti i štetnici

Od bolesti se kod mažurana najčešće javlja gljivica Alternaria sp., a od štetočina mažuranov moljac. Riječ je o gusjenici dužine oko 1 cm koja paučinom prekriva lišće mladih izdanaka.

Berba i sušenje

Berba, odnosno košnja mažurana najčešće se obavlja dva puta godišnje. Mažuran se bere po suhom vremenu i tijekom cvjetanja, a prva berba obavlja se krajem srpnja. Biljke se kose na visini od 8 do 10 cm iznad zemlje i tako se potiče razvoj bočnih grana pa biljke do druge berbe budu dosta razgranatije.

Druga berba se obavlja krajem rujna ili početkom listopada, a mažuran se kosi odmah iznad zemlje. Pokošene biljke se ostavljaju na zemljištu da povenu, a poslije toga se obavlja sušenje. Mažuran se u tankom sloju suši na prozračnom mjestu u hladu, a može se sušiti i u sušnicama. Temperatura u sušnicama trebala bi iznositi do 45 stupnjeva.

Osušeni i zdrobljeni listići mažurana čuvaju se u poklopljenim staklenim posudama na tamnom mjestu.

Prinos mažurana ovisi o primjeni agrotehničkih mjera i klimatskim uvjetima, ali najčešće se može dobiti 1,5 do 2 t/ha, a uz navodnjavanje u fazi vegetacije moguće je ostvariti i veći prinos.

Ljekovita svojstva

Mažuran potiče izlučivanje sekreta iz bronhija pa se koristi u liječenju astme, jakog kašlja, kroničnog bronhitisa, prehlade i drugih plućnih oboljenja. Osim toga, pomaže i kod probavnih tegoba kao što su žgaravica, mučnina i nadutost, a dodaje se i uljima za masažu jer doprinosi ublažavanju bolova u mišićima.

Posjeduje sedativna svojstva pa pomaže kod migrena, glavobolja i nesanice. Ublažit će i bolove kod artritisa, istegnuće i ukočene zglobove, kao i zubobolju.

Od njega se mogu raditi čaj, mast i tinktura. Čaj od mažurana priprema se tako da se jedna jušna žlica sitnog suhog lišća prelije s 2 dl vrele vode. Nakon toga se poklopi i ostavi 15-ak minuta, a dnevno se piju dvije do tri šalice. Čaj od mažurana potiče znojenje i oslobađanje od toksina.

Mažuran ima antibakterijska i antiseptična svojstva, a njegovo ulje se koristi i kao pomoć kod bolnih i neredovitih menstruacija. Eterično ulje mažurana se koristi za masažu, inhalaciju, obloge i kao dodatak kupkama.

Kod jakih prehlada i hunjavica koristi se mast od mažurana kojom se maže sluznica nosa. Mast se priprema tako da se žlica svježeg soka od mažurana pomiješa sa žlicom svježeg soka od kadulje i metvice te s 200 g svinjske masti i 100 g voska. Smjesa se kratko prokuha, a zatim se spremi u odgovarajuću ambalažu.

U slučaju dugotrajne primjene i uzimanja većih količina mažurana može doći do vrtoglavice i glavobolje.