Menta
Garden Centar BiH

Menta

Redovna cijena KM 2,90 KM 0,00 Jedinična cijena po
Porez je uključen. Poštarina se obračunava prilikom završetka kupnje.

Metvica ili menta (lat. Mentha) pripada rodu cvjetnica te ima otprilike 30 različitih vrsta trajnica koje pripadaju porodici Lamiaceae. U narodu je još poznata kao pepermint, nana ili paprena metvica, a rasprostranjena je u Aziji, Europi, Americi i Australiji. Tijekom godina aktivne sadnje, uspješno je uzgojeno i par hibridnih vrsta.

 

Sadnja metvice

Metvica je vrlo zahvalna biljka za sadnju i uzgoj, stoga ju često možemo naći u mnogim domovima, balkonima i vrtovima. Sadnja u vrtu će zahtijevati malo više posla oko košnje jer se jako širi, stoga ju radije uzgajamo u loncima i teglama radi lakšeg kroćenja i održavanja.

 

 

Vrijeme sadnje

Metvicu se preporučuje saditi u jesen kako bi se prilikom suhog ratarenja i prve godine vegetacije omogućile barem dvije košnje. Također je moguća i proljetna sadnja, najkasnije do sredine travnja i to samo ako postoji mogućnost natapanja biljke.

Sadnja u posudama

U posudama se najčešće sade paprena ili pitoma menta koja je nastala križanjem divlje i barske mente. Možete ju uzgojiti iz sjemena ili kupiti kao uzgojenu sadnicu i kod kuće je presaditi u veću posudu. Imajte na umu da je ovo biljka koja se brzo širi i voli puno prostora pa uzmite što veću posudu.

Metvica voli sunce stoga ju smjestite pored kuhinjskog prozora, a s obzirom na to da joj je potrebno češće zalijevanje, zalijevajte ju svaka dva dana ujutro ili jednom na dan. Zemlja u tegli uvijek mora biti vlažna, no ne i previše natopljena vodom.

Ako planirate uzgajati metvicu u gredicama, uzmite veću posudu i odrežite dno. Ukopajte ju u zemlju i ostavite rubove nekoliko centimetara iznad zemlje. Imajte na umu da će biljka u prvoj sezoni rasta ispuniti posudu korijenjem te ju je u rano proljeće potrebno izvaditi, skratiti korijenje na polovinu te ponovo posaditi.

Sadnja u vrtu

Metvica voli polusjenu ili sunčana mjesta, stoga ako imate vrt na sunčanoj strani, idealno posadite metvicu koja će pomoći pravilan razvoj i rast drugom povrću u vrtu. Prije sadnje tlo je potrebno preorati na dubinu od otprilike 30 cm. Iako se preporučuje sadnja u jesen kako bi se omogućile najmanje dvije košnje, ako ju planirate saditi u proljeće, duboko oranje napravite u jesen, ali pripazite da sačuvate vlagu koja se nakupila tijekom zime.

Rizomi za sadnju u vrtu trebaju biti dugi od 8-15 cm i potrebno ih je brzo posaditi kako se ne bi smanjio udio vlažnosti. Ako ih se izlaže suncu ili vjetru, vlažnost u rizomima će se smanjiti i više neće biti upotrebljive za sadnju. Sadnice ili rizome sadite na udaljenost od 15 cm te na dubinu od 10-12 cm. Ostavite otprilike 70 cm razmaka između redova.

Sadnja u stakleniku

Proces sadnje metvice u stakleniku ne odstupa puno od sadnje metvice u vrtu. Sjeme metvice je prije uzgoja potrebno tretirati kako bi se omogućila optimalna klijavost, stavljaju se u vodu i zasićuju kisikom. Prije same sadnje sjemena u zemlju potrebno ga je osušiti na svježem zraku.

Ako nemate mogućnost za sadnju sjemena direktno u zemlju, tada se radi tzv. unutarnji oblik sadnje. Sjeme posadite u gredice ili kutije koje ćete držati u kući, a nakon klijanja, otprilike 1,5 do 2 tjedna, možete ih presaditi u staklenik. U ovom slučaju je važno redovito navodnjavanje kako razina vlage ne bi bila manja od 60%.

Prije sadnje reznica u staklenik, same reznice se pripremaju za presađivanje, ne smiju biti više od 10 cm i odmah se sade u zemlju. Ako ih imate puno, preporučuje se staviti ih u vodu i saditi ih u zemlju direktno iz vode. Također je važna kontrola klijavosti korijenskog sustava, a ako želite ubrzati proces rasta i razvoja, reznice moraju biti podvrgnute optimalnom temperaturnom režimu i redovitom navodnjavanju.

 

Upotreba metvice

Listovi metvice sadrže otprilike 2,5% tanina, gorke tvari i eteričnog ulja, a najvažniji sastojak je mentol (60%), a zatim menton. Zbog svog osvježavajućeg okusa i mirisa ulje metvice se koristi u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

Upotreba u kuhinji

Metvica se u kuhinji najčešće koristi u pripremi čaja od metvice, što je jedan od najomiljenijih napitaka u arapskoj kuhinji te kao začin uz razna jela od povrća i mesa. Također je jedan od poznatih sastojaka u koktelima, voćnim salatama te smoothiejima za mršavljenje.

Idealna je u raguima, umacima i masnijim jelima, a ako ju dodate mlijeku, spriječit ćete ukiseljavanje. Odlično se slaže s povrćem kao što je mladi krumpir, mrkva, grašak, krastavac i rajčica i voćem poput dinje, ananasa, limuna i naranče. Izvrstan je dodatak janjetini i desertima od čokolade.

Metvicu također možete koristiti svježu, no sušena ima jaču aromu, stoga ako koristite sušenu metvicu u jelu dodajte ju na početku kuhanja, dok svježu dodajte na sredini kuhanja kako bi se omekanila i pustila svoje arome.

Upotreba u medicini

Metvica sadrži veliki udio mentola koji je važan za aromu i miris te osvježavajući okus. Poznato je da mentol aktivira receptore na tkivima zaslužnima za osjetljivost kože zbog čega daje osjećaj osvježenja, odnosno hlađenja. U Rimskom carstvu, u tradicionalnoj medicini, se koristila kao lijek za opekotine upravo zbog spomenutog osjećaja hlađenja, a danas se koristi u gelovima i kremama za ublažavanje bolova mišića.

Listići metvice imaju protuupalno i antibakterijsko djelovanje zbog čega je odličan u borbi protiv lošeg zadaha, a u srednjem vijeku se često koristio i za izbjeljivanje zubi. Danas je jedan od glavnih sastojaka u pastama za zube.

Metvica se također koristi i u izradi esencijalnih i eteričnih ulja koja pomažu kod depresije te ublažava nervozu, mentalnu iscrpljenost i posljedice stresa.

Zanimljivosti

Metvica se spominje u povijesti minimalno 10.000 godina, a smatra se da je podrijetlom s Dalekog istoka gdje su je Arapi često koristili kao začin i za pripremu čaja od metvice.

Svaka vrsta metvice ima drugačiji miris i aromu, a sama jačina okusa ovisi o području gdje je rasla. Smatra se da je azijska metvica jačeg okusa od one koja je rasla u Europi.

U Hrvatskoj se metvica najviše uzgaja u Slavoniji, a najpopularnija je crna metvica (paprena metvica) koju Englezi nazivaju Mitcham po pokrajini u kojoj se pojavila početkom 16. stoljeća.

Za pripremu deserata i slatkiša najviše se upotrebljava paprena metvica.